петак, 30. април 2010.

P U T   V I N A


Budućnost crnogorskog seoskog turizma

Vinski turizam, kao segment seoskog turizma, odavno je jedna od važnih komponenti ponude razvijenih turističkih zemalja. Tamošnji vinari turistima nude obilazak vinarija, degustaciju vina i gastronomskih specijaliteta, u kombinaciji s ostalim sadržajima, kao što su biciklističke i pješačke staze, te obilazak znamenitosti značajnih za region.

Prije nepunih godinu i u Crnoj Gori je zaživio sličan projekat, uz podršku Njemačkog društva za tehničku pomoć i saradnju - GTZ, a partneri u projektu su Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća i Ministarstvo turizma, te Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva.

Vinari su zainteresovani za ovu vrstu biznisa, na osnovu čega je nastala prva brošura o vinskim putevima, koja je odštampana u martu i distribuirana Nacionalnoj i lokalnim turističkim organizacijama, kao i Crnogorskom turističkom udruženju. Zbog velikog interesovanja vinara planira se rad na novom dopunjenom izdanju, kazala je vođa ovog projekta GTZ ''Podrška ekonomskom razvoju i razvoju turističkih destinacija u kontinentalnom dijelu Crne Gore'', Ute Danenman.

S udruženjima vinara utvrđeni su kriterijumi na osnovu kojih je urađen izbor za brošuru, a razmišlja se o osnivanju nacionalnog udruženja vinara, koje bi bilo idealna institucija za bavljenje menadžmentom kvaliteta vinske ceste i njenog plasmana na domaćem tržištu.

Identifikovani proizvođači, međutim, nijesu sertifikovani, jer je za to potrebna odgovarajuća međunarodno akreditovana institucija.

Prema njenim riječima, interesovanje turista je veliko, a od samih vinara, kvaliteta njihovih usluga i vina koje nude zavisi da li će gost biti zadovoljan ponudom.

U Njemačkoj su, kako je kazala Danenman, pored vinskih razvijeni i drugi tematski putevi.

U Šprevaldu imamo 'Put krastavaca', a turisti se na taj način upoznaju sa zemljom i njenim običajima i istovremeno se spaja aktivan odmor s kulturnim sadržajima, rekla je ona.

Asistent na projektu Andrijana Đonović kazala je da su na početku realizacije porjekta, pri obilasku podruma, naišli na prelijepe, velike, podrume s izuzetnom perspektivom koje je bez velikih ulaganja, samo malo trebalo srediti.

Ona je objasnila da ovaj vid vinogradarstva zahtijeva da se gosti najave, jer su vinari veoma zauzeti bavljenjem svojim vinogradima.

Kako kod nas vinski podrumi nijesu blizu jedan drugom, posjete se najčešće organizuju samo jednom podrumu. Domaćini po dogovoru s turističkom agencijom koja organizuje turu, u autentičnom crnogorskom ambijentu, pored vina serviraju meze ili po želji kompletan obrok, koji čine izvanredna domaća jela.

Crnogorska vinska cesta, za sada okuplja regiju oko Skadarskog jezera i u nju su uključena udruženja po nahijama i to Lješanska, Katunska, Riječka i Crmnica, a od nedavno su se priključila udruženja iz Kuča, Pipera, Danilovgrada i Ulcinja.

Prema riječima Dušanke Palić, takođe asistenta na projektu, cijene aranžmana koji uključuju obilazak vinarije za sada nijesu pristupačne ''običnom'' gostu, jer su vinari prinuđeni da namirnice neophodne za pripremu jela nabavljaju po maloprodajnim cijenama, što uvećava cijenu turističkog proizvoda.

Za sada te ture nijesu skupe samo Rusima, kazala je Palić.

U GTZ-u istuču da Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede organizuje predavanja u interesu poboljšavanja kvaliteta vina kao prehrambenog proizvoda, te da su organizovana dva studijska putovanja u Hrvatsku, gdje su se vinari upoznali s organizacijom vinarskog turizma u toj zemlji.

Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća je za vinare obezbijedila kreditnu liniju uz prateću brošuru o potrebnim investicijama u vinarski podrum, a za vinsku cestu je već napravljen logo prošle godine.

Za stvaranje turističke ponude visokog kvaliteta, ipak, je potrebno još dosta vremena, zaključuje Danenman.

Нема коментара:

Постави коментар