Plantaže 13 jul
Ćemovsko polje, do 70.-tih godina prošlog vijeka pustara, koju je orodila loza Vranac, danas je to prava radost za berače, enologe i vinoljupce. Kompanija 13 jul - Plantaže osnovana je 1963.godine. Posjeduje najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi na preko 2250 hektara sa preko 10 miliona čokota. Prema svakodnevnim izjavama domaćih i stranih stručnjaka, 13 jul-Plantaže ubira i druge darove mediteranskog sunca, zemlje i vode. Posjeduje i plantažu pod zasadom breskve na oko 80 hektara, matičnjak lozne podloge kao i sopstvenu proizvodnju loznog sadnog materijala. Tri vinska podruma imaju kapacitet od 30 miliona litara, u kojima tamnuje i caruje vino boje purpura, predvečerja i baršuna.
VRANAC
Vrhunsko crno vino, intenzivne crveno rubin boje sa nijansama ljubičastog. Ukus je pun, karakterističan i lagano taninski. Temperamentno vino južnjačkog tipa, sa visokim sadržajem ekstrakta i alkohola. Harmonično.
Autohtona crnogorska sorta koja se vijekovima u Crnoj Gori gajila u Crmnici, području koje se prostire od Skadarskog jezera, prema Jadranskom moru, na nadmorskoj visini do 500 metara.
Serviranje: Temperatura, 16-18°C
Sortni sastav: Vranac
Pakovanja:
0.187 lit (vrhunsko vino)
0.75 lit (vrhunsko vino)
1 lit (kvalitetno vino)
VRANAC PRO CORDE
Crnogorsko vrhunsko vino tamne crvene boje, puno ekstraktivno. Ukus jače taninski, ali harmoničan, tipično vinski, lako travnat sa primjesama šumskog voća. Posebnim tehnološkim postupkom je povećana koncentracija proantocijanidola koji su prirodni sastojci grožđa, a koji imaju moć da vezujući slobodne radikale, blagotvorno djeluju na ljudski organizam.
Serviranje: Temperatura - od 17-19°C
Sortni sastav: vranac
Pakovanja:
0.187 lit (vrhunsko vino)
0.75 lit (vrhunsko vino)
VRANAC RESERVE
Crnogorsko vrhunsko, suvo, crno vino, tamnocrvene boje sa ljubičastim nijansama. Ekstraktivno, na ukusu puno, blago taninsko, na mirisu nijanse šumskog voća.
Iz posebno dobrih godina, odvaja se manja količina vina, koja se čuva na tamnom mjestu na stalnoj temperaturi od 15°C, gdje ovo vino odležava i stari u sudovima. Puni se u boce i u njima odležava još najmanje godinu dana, pa se tek onda plasira na tržište.
Serviranje: Temperatura- 18-20°C.
Sortni sastav: vranac
Pakovanja: 0.75 lit (vrhunsko vino)
CABERNET
Vrhunsko crno vino proizvedeno od čuvene sorte sa izraženim karakteristikama grožđa sa podgoričkog vinogorja. Snažno vino, lijepe rubin crvene boje sa dovoljno kisjelina. Ima karakterističan pikantni miris na šumsku ljubičicu, harmoničan ukus, sa dosta ekstrakta.
Sorta koje se vrlo brzo prilagodila uslovima kamenitog Ćemovskog polja. Obilje sunčanih dana, sa prosječnim sijanjem sunca od 8,2 časa, uz navodnjavanje u ljetnjim mjesecima, daje grožđe od koga se proizvodi vino visokog, standardnog kvaliteta
Serviranje: Temperatura: 16-18°C.
Pakovanja: 0.75 lit (vrhunsko vino)
Sortni sastav: cabernet
Pakovanja: 0.75 lit (vrhunsko vino)
MERLOT
Vrhunsko crno vino, pune rubin crvene boje, karakterističnog vinskog ukusa, sa nijansom ruže u tragovima. Puno, prefinjeno vino. Čuvena francuska sorta sačuvala je u podgoričkom vinogorju svoje najbolje karakteristike, ali i stekla otmenost i prefinjenost koju donosi sunce, kamen i vinova loza u sudaru mediteranske i kontinentalne klime.
Serviranje: Temperatura:16-18°C.
Sortni sastav: merlot
Pakovanja: 0.75 lit (vrhunsko vino)
SASSO NERO
Crnogorsko suvo vino, rubin crvene boje. Moćno i snažno vino juga, kompleksnog mirisa i ukusa. Aroma na sitno crveno voće. Buke karakteriše miris drvenih buradi. Višegodišnja ispitivanja su pokazala da na kamenitom Ćemovskom polju svoju novu domovinu mogu pronaći i sorte kao što su syrah i alicante bouschet. Ove dvije sorte uz nešto manje vranca, daju osnovu za proizvodnju vina visokog kvaliteta. Ovako proizvedeno vino odležava u hrastovom buradim, gdje mu se dodatno zaokružuje ukus i miris.
Serviranje: Temperatura: 17-20°C.
Sortni sastav: syrah i alicante bouschet, uz nešto manje vranca
Pakovanja: 0.75 lit (vrhunsko vino)
PERLA NEGRA
Crnogorsko crno suvo vino, skladno zaokruženog ukusa i prijatnog mirisa. Veoma pitko vino usljed svoje svježine i blage arome. U podgoričkom vinogorju, na Ćemovskom polju, uz samu obalu rijeke Cijevne, sorta negro amaro se odlično prilagodila kamenoj podlozi i obilju sunca. Mješavina grožđa sorte negro amaro sa vrancem i syrahom, uz vođenje vinifikacije pod strogo kontrolisanim uslovima, daje vino izuzetnog kvaliteta.
Servira se na temperaturi od 17-20°C.
Sortni sastav: negro amaro vranac i syraha
Pakovanja: 0.75 lit (vrhunsko vino)
OKA
Vrhunsko crveno vino od autohtone sorte Vranac, snažne strukture sa intenzivnom aromom sitnog crvenog voća, vanile i čokolade. Na ukusu puno, harmonično i skladno.
Servira se na temperaturi od 18-20°
Ekskluzivno pakovanje 1,5 lit. Ograničena količina flaša.
Sortni sastav: vranac
VRANAC BARRIQUE
Vranac Barrique je vrhunsko suvo vino, tamno crvene boje sa purpurnim nijansama. Prisutne su arome zrele maline i slatke brusnice. Izražena je aroma na nagorelu hrastovinu, a u finišu nijanse karamele i dima. Od hrastovine iz najpoznatijih šuma Francuske napravljeni su barik sudovi u kojima je ovo vino odležavalo gotovo godinu dana, a nakon toga u flašama u strogo kontrolisanim uslovima.
Servira se na temperaturi od 18-20°
Sortni sastav: vranac
Pakovanje:0.75 lit.
PREMIJER
Vrhunsko crveno vino, tamno rubin crvene boje. Odabrana kupaža najboljih rezervi Vranca iz našeg podruma. Elegantno, izbalansirano, bogato sočnim kremastim ukusom crne ribizle i suve šljive, zaokruženo finim slatkastim vanilinskim tonom. Odležavanjem razvilo dodatnu kompleksnost i eleganciju.Preporučljivo je vino dekantirati pola sata prije služenja.
Servira se na temperaturi od 18-20°.
Sortni sastav: vranac
Pakovanje 0,75 lit.
CIJENA: 0,75l 55,00€ (odobravamo rabat)
KRSTAČ
Nacionalno vino, vrhunsko, suvo, bijelo, uravnoteženo na ukusu i mirisu. Svijetlo zlatno žute boje sa zelenkastim odsjajem. Lako, pitko vino, karakterističnog sortnog mirisa. Krstač je autohtona crnogorska sorta koja se od davnih vremena uzgaja u vinogradima podgoričkog vinogorja. Karakteriše ga veličina zrna i oblik grozda koji podsjeća na krst, po čemu je i dobio ime. Na Ćemovskog polju se uzgaja na mikrolokalitetu „Nikolj Crkva“, a svi pokušaji da se prenese u druga svjetska područja su bili bezuspješni.
Servira se na temperaturi od 10-12°C.
Sortni sastav: krstač
Pakovanja:
0.187 lit (vrhunsko vino)
0.75 lit (vrhunsko vino)
1 lit (kvalitetno vino)
CHARDONNAY
Vrhunsko, bijelo, suvo vino dobre uravnoteženosti kako na mirisu tako i na ukusu. Svijetlo, slamnato žute boje, karakterističnog, diskretnog ali jasnog sortnog mirisa. Aromatičnog i mekog ukusa. Chardonnay je sorta koja potiče iz Francuske. Gaji se u Ćemovskog polju, na mikrolokalitetu „Milješ“, na kamenitom tlu uz rijeku Cijevnu. Grožđe se vinifikuje po postupku za bijela vina, a upotreba selekcionih kvasaca i niska temperatura fermentacije (14-17°C), čine da ukus i miris ovog vina ostaje neizmijenjen.
Servira se na temperaturi od 8-10°C.
Sortni sastav: Chardonnay
Pakovanja:
0.187 lit (vrhunsko vino)
0.75 lit (vrhunsko vino)
SAUVIGNON
Vrhunsko, bijelo, suvo vino prefinjene aromatičnosti. Slamnato-žute boje sa zelenkastim prelivima. Po bukeu i po ukusu podsjeća na zelenu papriku, zovin cvijet i crnu rotkvu. Sauvignon je sorta koja se pokazala izvanrednom u agroekološkom ambijentu Ćemovskog polja, u podgoričkom vinogorju u Crnoj Gori. Na šljunkovitom terenu u priobalju Skadarskog jezera, u okolini naselja Tuzi, ova sorta je dala vrhunski kvalitet. Proces vinifikacije se obavlja pod strogo kontrolisanim uslovima, a odležavanje na niskim temperaturama (8-10°C), daje vino vrhunskog kvaliteta.
Servira se na temperaturi od 10-12 0 C.
Sortni sastav: sauvignon
Pakovanja: 0.75 lit (vrhunsko vino)
PODGORICKO BIJELO
Crnogorsko kvalitetno vino, svijetlo žuto-zelene boje. Puno na ukusu, harmonično, lagano i veoma pitko. Karakterističnog i prijatnog mirisa. Voćnog i cvijetnog bukea. U podgoričkom vinogorju, na Ćemovskom polju, mnoge bijele sorte grožđa postiču vrhunski kvalitet. Odabirom određenih sorti, vodeći vinifikaciju pod strogo kontrolisanim uslovima, stvoreno je vino izuzetnog kvaliteta.
Servira se na temperaturi od 10-12°C.
Sortni sastav: mnoge bijele sorte grožđa
Pakovanja:
1 lit (kvalitetno vino)
VAL
Vrhunsko, pjenušavo bijelo vino, proizvedeno klasičnom metodom naknadne fermentacije u flaši. Dobro izbalansirano, harmoničnog ukusa, diskrteno zaokruženog mirisa koji potiče od bijelog grožđa autohtonih sorti vinove loze. Veoma pitko i na ukusu svježe. Crnogorski Val proizvodi se u dvije kategorije: kao ekstra-suvo i kao polu-suvo pjenušavo vino.
Servira se na temperaturi od 6-8°C.
Sortni sastav: bijelo grožđe autohtonih sorti vinove loze
Pakovanja: 0.75 lit (vrhunsko pjenušavo vino)
CHARDONNAY BARRIQUE
Chardonnay Barrique je vrhunsko bijelo suvo vino, svijetlo slamnato žute boje, karakterističnog sortnog mirisa, na zelenu jabuku i ananas, sa tonovima vanile. Isto kao Vranac Barrique, odležavalo je u strogo kontrolisanim uslovima podruma Šipčanik.
Servira se na temperaturi od 8-10°
Sortni sastav: Chardonnay
Pakovanja: 0.75 lit
петак, 30. април 2010.
P U T V I N A
Budućnost crnogorskog seoskog turizma
Vinski turizam, kao segment seoskog turizma, odavno je jedna od važnih komponenti ponude razvijenih turističkih zemalja. Tamošnji vinari turistima nude obilazak vinarija, degustaciju vina i gastronomskih specijaliteta, u kombinaciji s ostalim sadržajima, kao što su biciklističke i pješačke staze, te obilazak znamenitosti značajnih za region.
Prije nepunih godinu i u Crnoj Gori je zaživio sličan projekat, uz podršku Njemačkog društva za tehničku pomoć i saradnju - GTZ, a partneri u projektu su Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća i Ministarstvo turizma, te Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva.
Vinari su zainteresovani za ovu vrstu biznisa, na osnovu čega je nastala prva brošura o vinskim putevima, koja je odštampana u martu i distribuirana Nacionalnoj i lokalnim turističkim organizacijama, kao i Crnogorskom turističkom udruženju. Zbog velikog interesovanja vinara planira se rad na novom dopunjenom izdanju, kazala je vođa ovog projekta GTZ ''Podrška ekonomskom razvoju i razvoju turističkih destinacija u kontinentalnom dijelu Crne Gore'', Ute Danenman.
S udruženjima vinara utvrđeni su kriterijumi na osnovu kojih je urađen izbor za brošuru, a razmišlja se o osnivanju nacionalnog udruženja vinara, koje bi bilo idealna institucija za bavljenje menadžmentom kvaliteta vinske ceste i njenog plasmana na domaćem tržištu.
Identifikovani proizvođači, međutim, nijesu sertifikovani, jer je za to potrebna odgovarajuća međunarodno akreditovana institucija.
Prema njenim riječima, interesovanje turista je veliko, a od samih vinara, kvaliteta njihovih usluga i vina koje nude zavisi da li će gost biti zadovoljan ponudom.
U Njemačkoj su, kako je kazala Danenman, pored vinskih razvijeni i drugi tematski putevi.
U Šprevaldu imamo 'Put krastavaca', a turisti se na taj način upoznaju sa zemljom i njenim običajima i istovremeno se spaja aktivan odmor s kulturnim sadržajima, rekla je ona.
Asistent na projektu Andrijana Đonović kazala je da su na početku realizacije porjekta, pri obilasku podruma, naišli na prelijepe, velike, podrume s izuzetnom perspektivom koje je bez velikih ulaganja, samo malo trebalo srediti.
Ona je objasnila da ovaj vid vinogradarstva zahtijeva da se gosti najave, jer su vinari veoma zauzeti bavljenjem svojim vinogradima.
Kako kod nas vinski podrumi nijesu blizu jedan drugom, posjete se najčešće organizuju samo jednom podrumu. Domaćini po dogovoru s turističkom agencijom koja organizuje turu, u autentičnom crnogorskom ambijentu, pored vina serviraju meze ili po želji kompletan obrok, koji čine izvanredna domaća jela.
Crnogorska vinska cesta, za sada okuplja regiju oko Skadarskog jezera i u nju su uključena udruženja po nahijama i to Lješanska, Katunska, Riječka i Crmnica, a od nedavno su se priključila udruženja iz Kuča, Pipera, Danilovgrada i Ulcinja.
Prema riječima Dušanke Palić, takođe asistenta na projektu, cijene aranžmana koji uključuju obilazak vinarije za sada nijesu pristupačne ''običnom'' gostu, jer su vinari prinuđeni da namirnice neophodne za pripremu jela nabavljaju po maloprodajnim cijenama, što uvećava cijenu turističkog proizvoda.
Za sada te ture nijesu skupe samo Rusima, kazala je Palić.
U GTZ-u istuču da Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede organizuje predavanja u interesu poboljšavanja kvaliteta vina kao prehrambenog proizvoda, te da su organizovana dva studijska putovanja u Hrvatsku, gdje su se vinari upoznali s organizacijom vinarskog turizma u toj zemlji.
Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća je za vinare obezbijedila kreditnu liniju uz prateću brošuru o potrebnim investicijama u vinarski podrum, a za vinsku cestu je već napravljen logo prošle godine.
Za stvaranje turističke ponude visokog kvaliteta, ipak, je potrebno još dosta vremena, zaključuje Danenman.
Budućnost crnogorskog seoskog turizma
Vinski turizam, kao segment seoskog turizma, odavno je jedna od važnih komponenti ponude razvijenih turističkih zemalja. Tamošnji vinari turistima nude obilazak vinarija, degustaciju vina i gastronomskih specijaliteta, u kombinaciji s ostalim sadržajima, kao što su biciklističke i pješačke staze, te obilazak znamenitosti značajnih za region.
Prije nepunih godinu i u Crnoj Gori je zaživio sličan projekat, uz podršku Njemačkog društva za tehničku pomoć i saradnju - GTZ, a partneri u projektu su Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća i Ministarstvo turizma, te Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva.
Vinari su zainteresovani za ovu vrstu biznisa, na osnovu čega je nastala prva brošura o vinskim putevima, koja je odštampana u martu i distribuirana Nacionalnoj i lokalnim turističkim organizacijama, kao i Crnogorskom turističkom udruženju. Zbog velikog interesovanja vinara planira se rad na novom dopunjenom izdanju, kazala je vođa ovog projekta GTZ ''Podrška ekonomskom razvoju i razvoju turističkih destinacija u kontinentalnom dijelu Crne Gore'', Ute Danenman.
S udruženjima vinara utvrđeni su kriterijumi na osnovu kojih je urađen izbor za brošuru, a razmišlja se o osnivanju nacionalnog udruženja vinara, koje bi bilo idealna institucija za bavljenje menadžmentom kvaliteta vinske ceste i njenog plasmana na domaćem tržištu.
Identifikovani proizvođači, međutim, nijesu sertifikovani, jer je za to potrebna odgovarajuća međunarodno akreditovana institucija.
Prema njenim riječima, interesovanje turista je veliko, a od samih vinara, kvaliteta njihovih usluga i vina koje nude zavisi da li će gost biti zadovoljan ponudom.
U Njemačkoj su, kako je kazala Danenman, pored vinskih razvijeni i drugi tematski putevi.
U Šprevaldu imamo 'Put krastavaca', a turisti se na taj način upoznaju sa zemljom i njenim običajima i istovremeno se spaja aktivan odmor s kulturnim sadržajima, rekla je ona.
Asistent na projektu Andrijana Đonović kazala je da su na početku realizacije porjekta, pri obilasku podruma, naišli na prelijepe, velike, podrume s izuzetnom perspektivom koje je bez velikih ulaganja, samo malo trebalo srediti.
Ona je objasnila da ovaj vid vinogradarstva zahtijeva da se gosti najave, jer su vinari veoma zauzeti bavljenjem svojim vinogradima.
Kako kod nas vinski podrumi nijesu blizu jedan drugom, posjete se najčešće organizuju samo jednom podrumu. Domaćini po dogovoru s turističkom agencijom koja organizuje turu, u autentičnom crnogorskom ambijentu, pored vina serviraju meze ili po želji kompletan obrok, koji čine izvanredna domaća jela.
Crnogorska vinska cesta, za sada okuplja regiju oko Skadarskog jezera i u nju su uključena udruženja po nahijama i to Lješanska, Katunska, Riječka i Crmnica, a od nedavno su se priključila udruženja iz Kuča, Pipera, Danilovgrada i Ulcinja.
Prema riječima Dušanke Palić, takođe asistenta na projektu, cijene aranžmana koji uključuju obilazak vinarije za sada nijesu pristupačne ''običnom'' gostu, jer su vinari prinuđeni da namirnice neophodne za pripremu jela nabavljaju po maloprodajnim cijenama, što uvećava cijenu turističkog proizvoda.
Za sada te ture nijesu skupe samo Rusima, kazala je Palić.
U GTZ-u istuču da Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede organizuje predavanja u interesu poboljšavanja kvaliteta vina kao prehrambenog proizvoda, te da su organizovana dva studijska putovanja u Hrvatsku, gdje su se vinari upoznali s organizacijom vinarskog turizma u toj zemlji.
Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća je za vinare obezbijedila kreditnu liniju uz prateću brošuru o potrebnim investicijama u vinarski podrum, a za vinsku cestu je već napravljen logo prošle godine.
Za stvaranje turističke ponude visokog kvaliteta, ipak, je potrebno još dosta vremena, zaključuje Danenman.
понедељак, 5. април 2010.
Sve više aktuelno...
Ako bi me neko pitao šta ja mogu ponuditi turistima u svojoj zemlji, pored standarnih usluga smještaja i boravka na prelijepim planinama ili posjete fascinantnim kanjonima, zasigurno bi naveo i jedinstvenu i specifičnu kuhinju, koja je aktuelna i dostupna nezavisno od sezone kada bi gost posjetio moju zemlju.
Često, kada upoznajemo neku novu državu, narod, kulturu, polazimo i od pitanja kakva je nacionalna kuhinja i čime nas to prijatno ta nova civilizacija može iznenaditi. Crna Gora je jedna upravo takva kultura, skrivena, poput bisera, u samom srcu Evrope, spremna da vas iznenadi, da se preda svim vašim čulima, da vam na svojoj nacionalnoj trpezi ponudi stvari koje vi prvi put vidite, kao i one koji ste i ranije viđali, ali sada u novom aranžmanu. Crnogorcima se jedna stvar nikada nije mogla zamjeriti – oni su izvrsni domaćini. Vas ovdje čekaju otvorena vrata, najbolje mjesto za trpezom i najbolje što vaš domaćin može ponuditi... Najveći dragulj crnogorske kuhinje jesu Crnogorci. Oni su izvrsni domaćini i na njihovoj trpezi će se naći sve što se uopće može zamisliti. Najbolje što vam se u kulinarskom smislu može dogoditi je da budete gost u Crnoj Gori. To je odredište za prave hedoniste, izjelice i sladokusce, stoga isključite "kalorimetar" i uživajte. Zahvaljujući sporom prodiranju globalnih brendova, crnogorska kuhinja održala se u gotovo tradicionalnom obliku uz podrazumijevajuće kulinarske uticaje susjednih zemalja.
Često, kada upoznajemo neku novu državu, narod, kulturu, polazimo i od pitanja kakva je nacionalna kuhinja i čime nas to prijatno ta nova civilizacija može iznenaditi. Crna Gora je jedna upravo takva kultura, skrivena, poput bisera, u samom srcu Evrope, spremna da vas iznenadi, da se preda svim vašim čulima, da vam na svojoj nacionalnoj trpezi ponudi stvari koje vi prvi put vidite, kao i one koji ste i ranije viđali, ali sada u novom aranžmanu. Crnogorcima se jedna stvar nikada nije mogla zamjeriti – oni su izvrsni domaćini. Vas ovdje čekaju otvorena vrata, najbolje mjesto za trpezom i najbolje što vaš domaćin može ponuditi... Najveći dragulj crnogorske kuhinje jesu Crnogorci. Oni su izvrsni domaćini i na njihovoj trpezi će se naći sve što se uopće može zamisliti. Najbolje što vam se u kulinarskom smislu može dogoditi je da budete gost u Crnoj Gori. To je odredište za prave hedoniste, izjelice i sladokusce, stoga isključite "kalorimetar" i uživajte. Zahvaljujući sporom prodiranju globalnih brendova, crnogorska kuhinja održala se u gotovo tradicionalnom obliku uz podrazumijevajuće kulinarske uticaje susjednih zemalja.

Dokaz sve veće aktuelnosti i tražnje za nacionalnom kuhinjom je činjenica da samo u Baru postoji najmanje 9 restorana koji nude nacionalna jela na svom meniju, kao i činjenica da najveći broj nacionalnih kuhinja možemo naći upravo u primorskom dijelu Crne Gore. To, u svakom slučaju, znači da i domaći i strani gosti u sve većoj mjeri pokazuju interesovanje upravo za ovim vidom usluge. A kako i neće ... :)
Tradicionalna Crnogorka jela
Kačamak – kašasto, jako jelo koje se sprema od pšeničnog, heljdovnog, ječmenog ili kukuruznog brašna i služi se sa sirom i kisjelim mlijekom. Smočanim kačamakom se naziva onaj kome se dodaje sir, odnosno kajmak i koji se dugo miješa specijalnom drvenom kašikom. Ukus je u ovom slučaju još bolji, a ljudi na selima ga preferiraju jer im daruje energiju koju troše nešto težim radom. Nalazi se u ponudi svakog nacionalnog restorana. Kačamak od krompira je možda i najzanimljivija varijanta ovog jela.
Cicvara - Uz ovo jelo obično se služi bijeli kuvani krompir i kisjelo mlijeko. Mladi kravlji sir ili kajmak se miješaju sa brašnom dok se ne oslobodi mast. Riječ je o jelu visoke energetske vrijednosti, prijatnog ukusa – bukvalno se topi u ustima.
Popara – miješanjem komada hljeba sa mlijekom uljem i sirom dobija se interesantno i jeftino jelo duboko ukorijenjeno u crnogorsku ishranu,
Čorbe – čorbe se u Crnoj Gori spremaju uglavnom uz rezance, krompir ili povrće. Posebno je zanimljiva čorba od koprive, a gotovo da nijedna ne izostavlja kuvano svježe meso te su izuzetno hranljive i bogate.
Raštan – jako ukusno jelo od lokalnog povrća iz porodice kupusa, kuva se uz bijeli krompir i dosta začina.
Japraci - izuzetno bogato i hranljivo jelo. U kilogram raštana i pola kilograma junećeg mesa dodaju se i pirinač, biber, pa čak i suvo meso. Kuvanjem se oslobađa masnoća a jelo dobija na ukusu.
Sarma, punjene paprike, đuveč, pilav itd samo su neka od jela koja, pored crnogorskog, karakterišu i prostor ostalih balkanskih zemalja. Svako od ovih jela nosi mali, ali značajan dio i Crne Gore u sebi, pa ih toplo preporučujemo tokom vašeg boravka na ovim prostorima.
Crnogorska jagnjetina u mlijeku - pravi je specijalitet. Od oko 2 kg mesa koje se kuvaju u domaćem mlijeku uz dodavanje začina i krompira, može se poslužiti osam osoba, pa se, pogotovu u sjevernijim oblastima, ovo jelo sprema prilikom svečanijih prigoda.
Kobasica – priprema se sušenjem, najčešće na Njegušima, posebnom tehnikom. Izuzetno je ukusna i jaka.
Pršuta – najpoznatiji pršut, njeguški, prednjači kvalitetom i u odnosu na italijanske proizvođače. Riječ je o mesu o kome se danonoćno vodi računa, dok se suši isključivo na bukovom drvetu i po više mjeseci. Uz njega se služi domaća, najčešće lozova rakija, i njeguški suvi sir.
Jagnjetinja ispod sača – kada je riječ o jelima ispod sača, interesantno bi bilo opisati sam proces spremanja. Jela ispod sača su daleko ukusnija od svih jer se spremaju na gotovo prastari način – meso i krompir stavljaju se pod metalni poklopac tzv. sač, koji se zatim prekriva žarom i pepelom. Na ovaj način, zadržava se aroma, a jelo je ravnomjerno pečeno na prirodan način. Jagnjetinja je, recimo, najukusnija ukoliko je spremljena na ovaj način. Crnogorski nacionalni restorani pripremaju je na ovaj način i danas.
Podgorički popeci – zanimljivo aranžirano jelo ; u odrezak od telećeg mesa zamota se komad sira ili starijeg kajmaka i komad pršuta, daljim pohovanjem i prženjem dobija se izvrsno jelo sočne i bogate unutrašnjosti, i ukusne i hrskave spoljašnjosti.
Hrana sa roštilja – Crnogorci su poznati kao veliki ljubitelji roštilja ; posebno ukusni su ćevapi i pljeskavice koje odlično idu sa crnim lukom. U pitanju su dva najpopularnija jela kod mladih i nalaze se u ponudi restorana brze hrane.
субота, 3. април 2010.
Od ove sezone ograničenje unosa hrane u Crnu Goru ...
Najava crnogorskog ministra turizma i zaštite životne sredine Predraga Nenezića da će od ove sezone biti ograničen unos hrane i pića, bez sumnje će najviše pogoditi turiste iz BiH i Srbije, i to one sa plićim džepom. S druge strane, crnogorski zvaničnici ne očekuju da će ova mera bitnije uticati na predstojeću turističku žetvu iako su upravo građani Srbije, posle odvajanja dve države, najbrojniji među stranim turistima. Nebojša Popović, pomoćnik ministra turizma Crne Gore, kaže da ne očekuje da će ova odluka izazvati revolt srpskih turista i naterati ih na bojkot crnogorske turističke ponude.
- Reč je o međunarodnim standardima koji nalažu da se preko granice može preneti ograničena količina hrane, tako da su ti minimalni sanitarni uslovi ugrađeni i u naš pravilnik. Tom merom opreza sprečava se unos hrane različitog porekla čiju je ispravnost teško kontrolisati. Sva hrana u Crnoj Gori podleže proveri kvaliteta i za to neko snosi odgovornost. Želeli smo, dakle, i da izbegnemo eventualne zdravstvene posledice zbog kojih bi mogla da se stvori pogrešna slika da je u Crnoj Gori hrana loša - objašnjava Popović. Na pitanje da li bi ova odluka mogla da preusmeri srpske turiste ka nekim drugim destinacijama, pre svega, ka Grčkoj, gde takva zabrana ne postoji, naš sagovornik kaže da ne veruje da će se to dogoditi.
”Iz godine u godinu turistička ponuda Crne Gore je sve bolja” i u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, tako da očekujemo da će ove sezone doći bar isti broj turista iz Srbije, a prema nekim predviđanjima, biće ih za 20 do 30 odsto više u odnosu na prethodnu godinu”, ističe Popović.
Ukazujući na činjenicu da slična praksa postoji i u drugim zemljama, on navodi primer da je, prilikom prelaska hrvatske granice, turističkim poslenicima iz Crne Gore oduzeta hrana namenjena promociji na sajmu turizma.
- Reč je o međunarodnim standardima koji nalažu da se preko granice može preneti ograničena količina hrane, tako da su ti minimalni sanitarni uslovi ugrađeni i u naš pravilnik. Tom merom opreza sprečava se unos hrane različitog porekla čiju je ispravnost teško kontrolisati. Sva hrana u Crnoj Gori podleže proveri kvaliteta i za to neko snosi odgovornost. Želeli smo, dakle, i da izbegnemo eventualne zdravstvene posledice zbog kojih bi mogla da se stvori pogrešna slika da je u Crnoj Gori hrana loša - objašnjava Popović. Na pitanje da li bi ova odluka mogla da preusmeri srpske turiste ka nekim drugim destinacijama, pre svega, ka Grčkoj, gde takva zabrana ne postoji, naš sagovornik kaže da ne veruje da će se to dogoditi.
”Iz godine u godinu turistička ponuda Crne Gore je sve bolja” i u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, tako da očekujemo da će ove sezone doći bar isti broj turista iz Srbije, a prema nekim predviđanjima, biće ih za 20 do 30 odsto više u odnosu na prethodnu godinu”, ističe Popović.
Ukazujući na činjenicu da slična praksa postoji i u drugim zemljama, on navodi primer da je, prilikom prelaska hrvatske granice, turističkim poslenicima iz Crne Gore oduzeta hrana namenjena promociji na sajmu turizma.
Пријавите се на:
Постови (Atom)